Dobrodošli, Gost. Molim vas prijavite se ili se registrujte.

Sve oči uprte u novu branu

Autor: M@jk! | Odgovori (morate se registrovati)

Otkuda tolika žeđ u pet opština zapadne Srbije (Arilje, Požega, Lučani, Čačak i Gornji Milanovac)? Zar planinske reke i rečice (Moravica, Rzav, Skrapež, Kamenica, Dičina, Despotovica), pritoke Zapadne Morave, brojni izvori i potoci nisu u stanju da napoje blizu 300.000 usta?

Odgovor na ova pitanja je – videće se do kraja teksta – ipak jednostavan i logičan: voda potoka i reka je, neiskorišćena, oticala, a nije se računalo na globalno zagrevanje, na godine povišene temperature i sve manjih padavina. Drugi su ozbiljno shvatali futurističke prognoze naučnika, sređivali svoje vodozahvate, pa i započinjali osvajanje tuđih izvora.

No, Rzav je, najzad, delimično ukroćen. Nije to išlo glatko, seća se Todor Popović, član Upravnog odbora vodosistema „Rzav”:

– Jedan od agilnih zagovornika bio je Mićo Maćić, raniji predsednik opštine Požega, potom poslanik u Skupštini Srbije. Pri donošenju Zakona o izgradnji vodosistema Studenica, on je podneo amandman da se gradi i brana na Rzavu u Arilju. Amandman je odbijen, a on je u Skupštini rekao: „Odbili ste ga, ali mi ćemo izgraditi branu pre nego što vi započnete Studenicu”. Zaista, radovi su otpočeli, 20. jula 1987. godine, u selu Gorobilje, a sedam godina potom četiri grada dobila su vodu; posle dve godine, „rzavka” je stigla i u Gornji Milanovac.

Kao Alajbegova slama

Bilo je trezvenih procena da akumulacija (oko 500 litara u sekundi) neće dugo moći da zadovoljava potrebe i odmah je označena kao prva faza. Druga faza je trebalo da bude brana „Svračkovo”, ali se s njom odugovlačilo, jer, kako reče predsednik opštine Lučani Zoran Jolović, „nije bilo političke volje”. Prvi alarm je stigao prošloga leta, a u trećoj sedmici ovoga avgusta u slavinama pet pomenutih gradova je svakog sekunda nedostajalo 450 litara vode, iako kapacitet fabrike vode u Arilju može da spremi za upotrebu 1.100 litara u sekundi. Ali, nema sirove vode – suša je popila Rzav.

– Gradnja „Svračkova” je neophodna za budućnost ovih pet opština i, možda, još nekoliko okolnih gradova (Kraljevo, Topola, Mladenovac, Aranđelovac). Završili smo plansku i tehničku dokumentaciju, a to je više od 60 tomova papira, vlada je to prihvatila, kao i sve opštine u sistemu. Druga faza će koštati šezdesetak miliona evra – izjavio je za „Politiku” direktor vodosistema Ljubo Lazović, pre tačno tri godine. [Politika]


Odgovori

Strana: [1]

Pretraga


Internet shumers
| Stranica je napravljena za 0.176 sekundi sa 28 upita.